zanimljivosti

Bungee jumping i poremećaji zdravljaBungee jumping je nastao kada su 4 člana udruge Oxford University Dangerous Sports Club skočila s mosta Clifton Suspension Bridge u Bristolu 1979.

Bungee jumping je naziv za skakanje s mostova ili platformi kranova visine 50 - 120 metara, dok su noge osigurane elastičnim užetom. Kako ovaj sport postaje sve popularniji, potrebno je upozoriti i na moguće zdravstvene posljedice.

Kako bungee jumping djeluje na organizam? U istraživanju iz 1994. godine [1] proučavano je 12 osoba koje su prvi put isprobale bungee jumping u svrhu provjere utjecaja akutnog fiziološkog stresa na razinu kortizola (hormon stresa) u slini, beta-endorfinske imunoreaktivnosti kao i broja leukocita u perifernoj krvi. Praćena je i frekvencija srca, krvni tlak kao i procjena ispitanika o njihovu emocionalnom stanju.Kompjuterski je praćena povezanost između ocjene raspoloženja i prethodno navedenih bioloških markera. Kao što je i očekivano, subjektivna ocjena anksioznosti je bila povišena prije skoka i značajno snižena nakon skoka. Razina kortizola u slini bila je povećana nakon skoka, a smanjila se na normalnu razinu u tijeku jednog sata nakon skoka.

Nasuprot, razina euforije je bila značajno povišena nakon skoka i ostala je na visokoj razini tijekom slijedećih pola sata. Aktivnost beta-endorfina (prirodni tjelesni opijat) nakon skoka je porasla 200%. Nasuprot razini kortizola, koncentracija beta-endorfina nakon skoka bila je signifikantno povezana sa subjektivnom ocjenom euforije, što ukazuje na njihovu međusobnu povezanost. Povećanje broja leukocita, frekvencije srca i krvnog tlaka pokazuje kako su različiti sustavi organizma značajno pogođeni iznimnim stresom koji uzrokuje bungee jumping.